Via Dinarica HR-B-22 Dubrovačko područje

Posebno zanimljivo je područje Konavala na krajnjem jugoistoku Hrvatske, južno od Dubrovnika. Granice Konavala su sa sjeveroistoka hercegovačka brda, s istoka crnogorski dio Orjena, na jugu je Jadransko more, a na zapadu su grad Cavtat sa Župom dubrovačkom i naselje Zvekovica. Izduženog su izgleda, dužina im je oko 40, a širina varira od 2 do 15 kilometara. Iznad prostranog Konavoskog polja uzdižu se slikovita brda, među kojima dominira Sniježnica, najjužniji hrvatski tisućnjak. To je tipična krška planina s vapnenačkim stijenama i oskudnom mediteranskom vegetacijom. Ime je dobila po snijegu koji se u vršnom dijelu može zadržati dugo, sve do svibnja. Uzrok tome je velika količina padalina, a utjecaj sa sjevera presudan je zbog niskih temperatura, unatoč blizini mora.

Via Dinarica u Dubrovnik stiže s Mljeta, odakle postoji ljetna brodska linija. Iz grada Dubrovnika se priobalnim putovima ili morem (brodom) upućujemo najprije prema Cavtatu, gdje se plava linija Via Dinarice nastavlja kroz Konavle. Iz Pridvorja postoji planinarski put za uspon na planinu Sniježnicu (kroz selo Kunu Konavosku, 3 sata uspona), no nakon obilaska Sniježnice valja se istim putom spustiti u Pridvorje. Kroz Konavle Via Dinarica nastavlja se prema jugu, granajući se kod Ljute u dvije varijante. Glavni smjer Via Dinarice iz Ljute ide cestom kroz selo Dubravka prema tromeđi Hrvatske, BiH i Crne Gore kod Jablan dola. Plava linija tu kratko ulazi u Bosni u Hercegovinu, ali već nakon nekoliko kilometara prelazi u Crnu Goru (GP Jablan do - Sitnica). Budući da je riječ o malograničnim prijelazima s posebnim režimom prometa, preporučuje se prije posjeta potražiti precizne informacije o prelasku dviju državnih granica između Dubravke, Jablan dola i Sitnice, ili korištenje alternativne varijante plave linije, koja izlazi na međunarodni granični prijelaz Debeli brijeg / Karasovići, i tu ulazi u Crnu Goru.