Via Dinarica HR-B-10 Zrmanja, Krupa i Krnjeza

Rijeka Zrmanja, od izvora pod Poštakom, do ušća u Jadransko more, prevaljuje put dug 69 kilometara. Protječe kroz Mokro polje (gdje ljeti presuši), zatim kroz Ervenik, Žegarsko polje pa preko Bilišana kroz Obrovac, te se na posljetku ulijeva u Novigradsko more.Najveći slap na rijeci je 11 metara visoki Visoki buk. Na Paninom kuku, podno kojega Zrmanja s desna prima svoju najvecu pritoku Krupu, vidljivi su tragovi negdašnje utvrde.

Krupa nudi poseban doživljaj bistre planinske rijeke koja u svojih 10 km nizom slapova savladava visinsku razliku od preko 110 m. Posebnu slikovitost daje joj pritoka Krnjeza, koja izvire iz ogromne špilje i nakon kratkog toka ulijeva se u Krupu. Krnjeza je jedna od najkraćih i najljepših rijeka u Hrvatskoj, duga svega 600 m.

Najatraktivniji dio ove dionice je markirani planinarski put koji se iz sela Ravni Golubić na cesti Obrovac - Gračac spušta preko grebena Vratolom do ušća Krupe u Zrmanju. Znatiželjnici mogu pokušati proći istočnom obalom Krnjeze do špilje na njenom izvoru. Staza nije uređena niti markirana i traži malo vještine penjanja u stijeni, pa se ne preporučuje neiskusnim i neopremljenim pješacima. Posebno slikovito mjesto na Zrmanji je Kudin most, građen bez vezivnih sredstava, samo od suhozida. Pri obilasku Zrmanje treba imati u vidu da ljeti na dijelovima puta može biti vrlo vruće jer nema zaklona od sunca.

Izlet se može dopuniti obilaskom manastira Krupa koji se nalazi blizu izvora rijeke Krupe, a sagrađen je 1317. godine. Na ušću rijeke Krnjeze u Krupu se može s kamena na kamen pregaziti na drugu obalu rijeke i nastaviti dalje putom uz obalu rijeke prema manastiru Krupa. Na drugoj strani rijeke nalazi se put kojim se za nešto više od jednog sata može uzvodno stići do manastira Krupa. U sklopu manastira za posjetitelje je otvoren i muzej s velikom zbirkom ikona, knjiga i drugih vrijednosti.

Na području Bukovice između Gornjega i Donjega Karina, desetak kilometara sjeverno od grada Benkovca, nalazi se zanimljiv kanjon rječice Karišnice. Ona izvire na nadmorskoj visini od 20 metara, a već nakon kratkih 2400 metara toka utječe u Karinsko more, formirajući na području zvanom Tuvina močvaru s bočatom vodom, koje je važno odmorište i hranilište brojnih ptica. Čari Karišnice mogu se upoznati obilaskom uređene poučne staze. Ljepotu prirodnog ambijenta uz obalu Karinskoga mora upotpunjuje i obližnja rječica Bijela, koja ima slična obilježja kao i Karišnica. U gornjem dijelu, od izvora pa do mosta ispod sela Dupora, Bijela teče kroz dubok kanjon sa strmim obalnim obroncima i nizom slapova.